Ako tražite zanimljivo mjesto za jednodnevni ljetni izlet u blizini Zadra ili Šibenika, odličan je izbor Vransko jezero! Ovaj park prirode nudi ponešto za svakoga, bilo da vas zanima boravak u prirodi, kulturne znamenitosti ili gastronomija. Tijekom svojeg posjeta možete naučiti nešto o životinjskom svijetu jezera, možete posjetiti arheološka nalazišta pa čak i jesti u pravome turskome konačištu ili pak uživati u najljepšem pogledu na otoke sjeverne Dalmacije.
Park prirode Vransko jezero
Vransko jezero je po svojem postanku potopljeno krško polje, što znači da se zapravo radi o udolini koja se puni vodom iz okolice. Dubina jezera stoga varira ovisno o godišnjem dobu, a iznosi od dva do pet metara. Jezero je i kriptodepresija, što znači da mu je površina iznad razine mora, a dno ispod razine mora. Voda u jezeru je blago bočata, odnosno slana, zbog toga što more u njega ulazi kroz porozan vapnenac koji čini uzak obalni pojas koji razdvaja jezero od mora.
Vransko je jezero najpoznatije zbog svoje iznimne populacije ptica. Unutar parka ih je zabilježeno čak 256 različitih vrsta! Zbog toga je zapadni dio jezera 1983. godine proglašen ornitološkim rezervatom. Cijelo jezero je 1999. godine proglašeno parkom prirode. Godine 2012. jezero je uvršteno i Ramsarski popis, mrežu najvažnijih svjetskih močvarnih područja.
S obzirom na takav status, zadnjih je godina na jezeru uređeno nekoliko poučnih staza, a možete mu pristupiti iz tri info centra: Crkvine, Kamenjak i Prosika. Svaki info centar priča priču za sebe, tako da na Crkvini možete naučiti nešto o pticama Vranskog jezera, na Kamenjaku možete uživati u prekrasnom pogledu na jezero, more i otoke, a na Prosici možete naučiti o ribama jezera i vidjeti ni više ni manje nego hrvatski Korintski kanal.
Cijelo je Vransko jezero dugo malo više od 13 km, a široko od 1,5 do 3,5 m, što ga čini savršenim za obilazak biciklima, a uokolo jezera postoje i četiri biciklističke rute. Mi smo se ipak ovoga puta odlučili za izlet autom jer smo imali samo jedno popodne vremena.
Do jezera smo došli iz smjera Pakoštana, a posjetili smo redom: arheološko nalazište Crkvine, info centar Crkvine, Maškovića han, stari grad Vranu, info centar Kamenjak i info centar Crkvine. Gdje se nalaze ove lokacije možete vidjeti na mapi ispod, a klikom na točke o njima dobiti osnovne informacije.
Utočište ptica: ornitološki rezervat
Info centar Crkvina nalazi se na zapadnoj strani jezera. Tu možete kupiti ulaznicu u park prirode i opskrbiti se suvenirima i vodičima. Ovaj je dio jezera ornitološki rezervat pa se tu nalazi i poučna staza posvećena pticama. Osim poučne staze, ovdje se možete i provozati električnim brodom. Mi na žalost nismo ovoga puta za to imali vremena.
Poučna se staza sastoji od drvene šetnice i od nekoliko promatračnica na koje se možete popeti i pokušati uočiti neku od ptica koje borave na jezeru. Ako ste kao i ja, nećete biti posebno uspješni u njihovom prepoznavanju, ali ćete uživati u prizorima trske koja izrasta iz jezera i vijori se na vjetru kao da se nalazite na američkim poljima pšenice.
Ptica koja je odabrana kao simbol parka ima smiješno ime: zove se čaplja danguba. S obzirom na ime, svaka ptica koju smo vidjeli u šetnji za nas je uskoro postala čaplja danguba. Ja sam ipak prepoznala galebove i ćubaste gnjurce. A ako i ne znate baš ništa o pticama, ne morate brinuti! Uz stazu se nalaze poučne table pa ćete nakon ove šetnje ako ih pročitate izaći barem malo pametniji.
Tako sam ja naučila da se čak 102 vrste ptica gnijezde u parku, a čak 136 vrsta koje posjećuju park je na žalost trenutno ugroženo. Tršćak uz jezero idealno im je sklonište od grabežljivaca, tako da je najbolja šansa da koju pticu i ugledate ako budete izrazito tihi.
Vransko je jezero smješteno na sjecištu interkontinentalnih migracijskih pravaca ptica. One tu zastanu na svojem putu iz sjeverne Europe ili zapadnog Sibira prema jugu. Pogoduju im i poljoprivredne površine oko jezera jer se one u proljeće i rano ljeto poplave i stvaraju bitno stanište za ptice. To je zapravo izvrstan primjer toga kako nije svako čovjekovo petljanje u okoliš negativno.
Već spomenuta čaplja danguba ime je dobila jer dugo može stajati na mjestu i čekati plijen u vidu riba, kukaca i vodozemaca. Gnjurci i vranci se hrane ribom, a u potrazi za njom mogu zaroniti čak do 2.5 m! Liske i patke se hrane biljem, a čaplje, ćurlini i ibisi imaju duge noge kojima gacaju po plićaku u potrazi za hranom. Na jezeru žive i ptice grabljivice, koje su najugroženije od svih: orao, eja, lunja i bukoč.
Najljepši vidikovac u sjevernoj Dalmaciji: Kamenjak
Drugi se info centar, Kamenjak, nalazi na sredini istočne, duže strane jezera. Do njega ćete se morati malo penjati jer je uređen na istoimenome vrhu. Ne brinite, ima i parkiralište za aute.
Na putu do vrha vidjeti ćete velike nakupine kamenja s križevima na vrhu. To su postaje križnoga puta koje vode do malene kapelice Svih Svetih. Kapelica je novijeg postanka, izgrađena je 1995., u spomen na stradale u Drugom svjetskom ratu. Ono što je zanimljivo u njoj je da se na mjestu gdje bi inače bio oltar, nalazi krška jama!
Najljepši dio Kamenjaka i razlog zbog kojega se ovdje isplati dolaziti jest pogled na Vransko jezero, more i okolne otoke. U pogledu možete uživati na jednoj od kamenih klupa i stolova koje su postavljene uz sam rub litice. Ali i to je samo uvod, jer za onaj pravi doživljaj morate proći info stazom koja vas vodi do uređenog vidikovca.
S vidikovca puca nevjerojatan pogled na cijelo Vransko jezero, bojom malo svijetlije plave od mora, za slučaj da ga zamijenite za običan morski zaljev. Od gradova uz obalu možete vidjeti Pirovac, Pakoštane i Biograd. Na morskoj se pučini nalaze bliži otoci i otočići od kojih su oni poznatiji: Kaprije, Murter, Vrgada i Pašman. U daljini, u morskoj izmaglici se naziru Žirje i Kornatski arhipelag.
I ovdje možete naučiti nešto novo iz poučnih tabli. Table oko info centra govore o povijesti ljudi ovoga kraja, a do vidikovca vas vodi poučna staza koja će vas upoznati s prirodnim fenomenima kojima se odlikuje ovo područje. Naučiti ćete sve o krškom reljefu, makiji, močvarnim staništima i životinjskom svijetu.
Posjet ovom info centru završite u konobi koja nudi lokalne specijalitete i vino.
Hrvatski Korintski kanal kod info centra Prosika
Vransko je jezero sve do 18. st. bilo velika močvara. Tada venecijanski časnik Francesco Borelli dobiva Vranski feud u posjed i počinje s isušivanjem ovoga područja. Cilj je bio dobivanje više poljoprivrednog prostora.
Taj poduhvat Borelliju je uspio jer je na južnom kraju jezera prokopao kanal Prosika koji je povezao nekadašnju močvaru s morem. Prije ovoga, jezero se svako proljeće punilo vodom te bi njegova razina bila i do 3 m viša od današnje. Kanal je omogućio da se taj višak vode slijeva u more. Kanal je dug 850m, a širok 8 m.
Ovo je imalo i svoje pozitivne i negativne strane. Pozitivne su obnova poljoprivrede ovoga područja koje je bilo opustošeno turskim osvajanjima i smanjenje bolesti poput malarije koju su prenosili močvarni komarci. Negativna je strana nestanak velikog dijela močvarnog područja koje je važno za raznoliki biljni i životinjski svijet. Ovaj je projekt uzrokovao i veće miješanje slane morske i slatke jezerske vode.
Upravo je ovo razlog zbog kojeg u Vranskome jezeru žive i slatkovodne i morske ribe! Sve o njima možete naučiti uz pomoć tabli kod info centra Prosika. Većina riba ovdje nije prirodno. Morske su ribe ušle u jezero nakon što je prokopan kanal Prosika, a slatkovodne su ribe uvezene kasnije zbog ribolova. Od morskih su riba prisutni cipli, gavun, lubin, komarča i list, a od slatkovodnih šaran, som, štuka, babuška i sunčanica. Posebna su kategorija jegulje, koje ovdje dolaze iz Sargaškog mora na svojem dugom svjetskom proputovanju.
Kod info centra Prosika nalazi se i istoimena lučica koja je u prošlosti služila kao baza za lov upravo spomenutih jegulja. Danas tu možete unajmiti kajake, kupiti dozvolu za sportski ribolov ili naprosto predahnuti od razgledavanja i uživati u pogledu na jezero.
Povijesno-kulturna strana Vranskog jezera
Osim prirodnog sadržaja, Vransko jezero nudi štošta i posjetiteljima koje zanima kultura i povijest. Prilikom našeg razgledavanja posjetili smo stari grad Vranu, crkvu i groblje Crkvina i Maškovića han. Ako imate vremena, preporučujem i posjetu arheološkom lokalitetu Babin škoj na jugu jezera.
Stari grad Vrana: sjedište vitezova templara i ivanovaca
Jedan od najzanimljivijih lokaliteta ne samo na Vranskome jezeru nego na cijelome ovome području je javnosti slabo poznati Stari grad Vrana.
Vrana se prvi put spominje u Zvonimirovoj darovnici iz 11. st. kao samostan Sv. Grgura, gdje se čuvaju dvije zlatne krune hrvatskih kraljeva. Zbog toga je prvi hrvatsko-ugarski kralj Koloman okrunjen u obližnjem Biogradu.
U 12. st. u Vranu dolaze templari, viteški red poznat po čuvanju hodočasnika i borbi u Križarskim ratovima. Templari su bili izravno podređeni papi i igrali su ključnu ulogu u jačanju Crkve na ovom području. U 14. st. francuski kralj Filip II. Lijepi optužio ih je za herezu i red je ukinut, a posjedi su prešli ivanovcima. Pretpostavlja se da su templari u Hrvatskoj prešli na stranu ivanovaca bez većih posljedica, kao što i naši političari prelaze iz stranke u stranku.
Ivanovci, red posvećen njegovanju bolesnika, vladali su Vranom do Mohačke bitke u 16. st. kada se njihov red na ovom području ugasio. Potom su Turci zauzeli Vranu i dodatno utvrdili grad, no Venecija ih je protjerala u 17. st. tijekom Kandijskih ratova i potpuno srušila grad.
Danas je stari grad Vrana u ruševnom stanju i ako ne znate gdje je, malo ga je teško naći. Nalazi se nasuprot Maškovića hana, a pristup mu je preko kozje staze. Na putu ćete vidjeti crkvu Sv. Katarine iz 16. st., a dalje se nalazi glavni ulaz u Stari grad koji je zarastao u raslinje. S vrha se pruža lijepi pogled na Vransko jezero i okolicu. Nadam se da će se u budućnosti prepoznati turistički potencijal ovog mjesta i uložiti u njegovo znanstveno vrednovanje.
Maškovića han: izvrstan primjer održivog upravljanja kulturnom baštinom
Puno bolju sudbinu od Starog grada Vrane doživio je Maškovića han.
Maškovića han najzapadnija je građevina na tlu nekadašnje turske države i najveća povijesni profani islamski objekt u Hrvatskoj.
Gradnju Maškovića hana započeo je u 17. st. Jusuf-paša Mašković. Han je trebao biti njegova rezidencija prilikom odmora u njegovom kraju i utočište u mirovini. Osim toga, trebao je imati i konake za putnike i konjanike. U unutrašnjem dvorištu nalazila se i džamija i hamam: tursko kupalište.
On je bio Vranjanin koji se od običnog čovjeka uzdigao do položaja admirala turske flote, drugog vezira i zapovjednika vojske Turskog Carstva. To je uspio zahvaljujući svojoj sposobnosti, ali i prijateljstvu sa sultanom Ibrahimom. Čak je i oženio njegovu kćer. Ipak, s vremenom je zbog klevete velikog vezira Mehmeda izgubio sultanovo povjerenje te ga je ovaj smaknuo.
Zbog Maškovićeve smrti, njegov je han ostao nedovršen. To se promijenilo prije desetak godina kada je Ministarstvo kulture u suradnji s općinom Pakoštane od EU osiguralo sredstva za obnovu Maškovića hana. Danas se u njemu nalazi hotel, restoran, sauna, suvenirnica pa čak i muzej.
Mi smo u Maškovića hanu predahnuli u restoranu i ima moju veliku preporuku. Osoblje je super ljubazno, a hrana je izvrsna. Jelovnik pruža spoj dalmatinskih i istočnjačkih specijaliteta, tako da sam ja jela salatu od hobotnice, a za desert sam probala baklavu od pistacije. Ako naručite kavu, doći će u džezvi s kockama šećera, kao što na primjer dobijete u Sarajevu.
Arheološko nalazište Crkvina
Za kraj ostavljam ovo zanimljivo nalazište koje smo zapravo posjetili prvo jer se nalazi na sjevernom dijelu jezera odakle smo krenuli. Radi se o kasnosrednjovjekovnoj crkvi i groblju, a meni su posebno dragi jer sam tu odrađivala arheološku praksu na trećoj godini studija na Sveučilištu u Zadru.
Crkva nosi titular Sv. Marije, a postojala je tu od 9. do 15. st. Trenutna građevina potječe iz 12. st. Crkva je pripadala selu Zablaće koje danas više ne postoji jer su ga u 16. st. uništili Turci. Ipak, njegovi su žitelji ostali počivati na lokalnom groblju. Tu je istraženo preko sto grobova, a ukopi se datiraju u vrijeme od 12. do 15. st. Posebno su zanimljive dvije grobnice, od kojih je jedna imao mramornu ogradu, a druga je na svojim stranicama imala na bijeloj podlozi naslikane crvene križeve. Obje se grobnice povezuju s obližnjim vitezovima templarima iz Starog grada Vrane.
Ovdje možete kratko zastati na svojem putu oko jezera, razgledati ruševine crkve i naučiti nešto o lokalitetu.
Vransko jezero je iznimni prirodni fenomen koji na jednom mjestu okuplja na stotine vrsta ptica, morske i riječne ribe i ljude, koji su tijekom tisućljeća živjeli u skladu s prirodom oko sebe i ponekad ju i prilagođavali za svoje potrebe. Zbog ovoga nećete pogriješiti ako ga izaberete za svoju destinaciju bilo da vas zanima priroda ili kultura. Ovdje ima ponešto za svakoga. Ako dobro osluhnete, možda čujete i koju čaplju ili ibisa ili pak mačeve vitezova templara iz davno minulih vremena.
Korisne informacije
Kako doći?
S Jadranske magistrale ako idete sa sjeverne strane skrenite kod Pakoštana pored Plodina prema jezeru. Ako dolazite s juga, skrenite desno nakon Pirovca, prije kanala Prosika.
Gdje odsjesti?
Za razgledavanje Vranskog jezera dovoljan je jedan dan tako da možete doći tamo iz nekih od obližnjih mjesta, poput Pakoštana, Biograda ili Pirovca. Nije daleko niti iz Zadra ili Šibenika. Mi smo putovali iz Paga.
Ako želite odsjesti baš na jezeru, preporučujem Maškovića han u kojemu možete upiti povijesnu atmosferu ovoga kraja i uživati u lokalnim specijalitetima i sauni.
Cijene
Ulaznice u park su 5 € za odrasle i 2.50 € za djecu. Ipak, pogledajte službeni cjenik Parka prirodne Vransko jezero za moguće popuste koje možete ostvariti i za cijene najma opreme poput bicikli ili kajaka.
Ulaznice možete kupiti na jednome od tri info centra, a vrijede za cijeli park prirode.
Ako želite posjetiti muzej u Maškovića hanu, cijena je 3 € za odrasle i 1.50 € za djecu.
Radno vrijeme
Od svibnja do listopada:
Info centar Crkvine: svaki dan, 07:00- 21:00 h
Info centar Kamenjak: svaki dan, 08:00 – 21:00 h
Info centar Prosika: svaki dan, 07:00 – 20:00 h
Muzej u Maškovića hanu: pon – pet, 8:00 – 14:00 h
Savjeti
– Uzmite dobru obuću jer se dio staza i posjete arheološkim lokalitetima nalaze na neravnom terenu.
– Ako ste u mogućnosti, za promatranje ptica uzmite dalekozor.
– Ako u Maškovića hanu naručite baklavu s kavom, dobiti ćete jednu baklavu, a ako naručite baklavu bez kave, dobiti ćete dvije baklave.
– Ako se nalazite u blizini jezera u srpnju, kod Maškovića hana se održavaju Dani vitezova Vranskih. Održavaju se viteški turniri, sajmovi, predstavljanje starih zanata i sl., u svrhu upoznavanja posjetitelja sa srednjovjekovnim nasljeđem. Ovu sam manifestaciju posjetila 2014. godine i bilo je zabavno. Posebno su oduševljena bila djeca. Ove će se godine zadnji dan u Pakoštanama odviti i noćna pomorska bitka.
